U organizaciji pokreta „Karton revolucija“ danas je u Živinicama održana konferencija pod nazivom „Priroda zove“, koja je okupila predstavnike Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, deset općina i gradova s područja Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, te predstavnike nevladinog sektora i struke.
Na konferenciji su predstavnici lokalnih zajednica upoznati s novim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine, koje osiguravaju veće ovlasti lokalnim zajednicama u proglašavanju i upravljanju zaštićenim područjima. Informacije o tome iznijela je šefica Odjela za očuvanje prirode i biodiverziteta u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. Također, Emir Softić iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK predstavio je dinamiku izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025–2045, koji će biti usvojen tokom ove godine.
Glavni cilj konferencije bio je identifikacija novih potencijalnih zaštićenih područja u Tuzlanskom kantonu, koja će biti ucrtana u novi prostorni plan. Predstavnici lokalnih zajednica izrazili su spremnost da u saradnji sa strukom i nevladinim sektorom dostave prijedloge lokacija koje bi trebale dobiti status zaštićenih područja.
Jedan od konkretnih zaključaka konferencije je da će predio Majevice u Srebreniku, poznat kao Okresanica, uskoro postati zaštićeno područje. Također je naglašena potreba za zaštitom prirodnih bogatstava u općinama i gradovima poput Sapne, Kalesije, Čelića, Živinica, Gradačca, Gračanice i drugih.
Bosna i Hercegovina je u procesu pristupanja Evropskoj uniji dužna povećati procenat zaštićenih područja sa sadašnjih 3% na najmanje 17%, što dodatno podstiče napore za proširenje zona zaštite. Istovremeno, na konferenciji je otvorena rasprava o izazovima u upravljanju postojećim zaštićenim područjima i osiguranju finansijskih sredstava za njihovo održavanje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma predstavilo je niz finansijskih mogućnosti koje mogu omogućiti dugoročnu održivost novih zaštićenih područja.
Poseban akcenat stavljen je na Zaštićeni pejzaž “Konjuh”, koji je najveće zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini, ali se suočava sa značajnom devastacijom usljed prekomjerne sječe šuma. Ovaj pejzaž je jedini u Evropi gdje je šumsko-privredna sječa dozvoljena na više od 75% teritorije, što ima negativne posljedice na ekosistem.
Nakon konferencije, predstavnici lokalnih zajednica stekli su konkretna znanja o novim zakonskim regulativama i planovima prostornog uređenja. U narednom periodu radit će se na očuvanju prirodnih bogatstava Tuzlanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine, osiguravanju provedbe zakona u praksi te razvijanju turizma. Sve ove mjere imaju za cilj zaštitu okoliša, unapređenje kvaliteta života građana i dugoročnu održivost regije koja je pod snažnim uticajem industrije i klimatskih promjena.