Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, većinom glasova je po hitnom postupku prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine čiji je predlagač grupa zastupnika Stranke demokratske akcije.
Za Prijedlog zakona je od 35 prisutnih zastupnika glasalo njih 26, devet je bilo protiv i niko nije bio suzdržan. Mada nije moguće tvrditi ko je glasao za a ko protiv jer je izjašnjavanje tajno, iz diskusija tokom rasprave je moguće pretpostaviti da su pritivnici bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice. iZ SNSD-a su se deklarativno protivili i predloženom hitnom postupku navodeći da izmjene zakona kao što je izborni, u svakoj državi pa i Bosni i Hercegovini zahtijevaju ozbiljnu i temeljitu raspravu zbog čega izmjene ne treba ‘prelamati preko koljena’. Predlagačima su spočitavali također što su u izradu zakona uključeni strani eksperti i navodili da strah od visokog predstavnika u BiH nije trebao da bude razlog za hitnu intervenciju, naprotiv.
Predlagači su deklarativno odbacili primjedbe iz SNSD-a.
Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da Prijedlog odobri i Dom naroda.
Predložili su ga: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.
Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građana u izborni proces.
Između ostalog, ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku registraciju birača i brojanje glasova radi sprečavanja nepravilnosti prmijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.
Predloženi zakon predviđa i druge izmjene poput davanja ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da odlučuje o imenovanju predsjednika i zamjenika biračkih odbora a ne političke stranke kao dosad.
Također najavljuje prekid prakse ‘dvojnog mandata’ u smislu da novoizabrani član zakonodavnog tijela ne može istovremeno biti i na zatečenoj funkciji u nekom od tijela izvršne vlasti.
– Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanje zloupotrebe izbora članova tih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta ‘mirovanja mandata’, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih sranaka, osiguravanje jadnakosti glasova revizijom granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja zakonskih odredbi – naveli su predlagač, dodajući da su osnovni principi na kojima su temeljili predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, veća transparentnost i fer, pošteni izbori.
Nakon izjašnjavanja zastupnika, predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara nagovijestio je i mogućnost skorog održavanja još jedne sjednice hitnog karaktera, ali nije precizirao tačan datum.