Hafiz dr. Halil-ef. Mehtić, prvi bosanskohercegovački hafiz koji je Kur’an napamet naučio u zatvoru i nekadašnji zenički muftija, preselio je na ahiret u 72. godini života.
Rođen je 1953. godine u Donjem Vakufu, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga upisuje Gazi Husrev-begovu medresu, koju završava 1975. godine. Nakon jednogodišnjeg radnog iskustva odlazi na služenje vojnog roka u JNA, a 1977. postaje student prve generacije Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, koji završava 1981. godine.
Još tokom studentskih dana, 1979. godine, osniva prvi Islamski kulturni centar za muslimane Jugoslavije u Frankfurtu na Majni. Te iste godine predstavlja bivšu Jugoslaviju na Prvom svjetskom takmičenju učača Kur’ana u Mekki.
Nakon završetka fakulteta postavljen je za imama i hatiba Sultan Ahmedove (Čaršijske) džamije u Zenici, gdje ostaje do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Paralelno s imamskom dužnošću, 1990. godine izabran je za predsjednika Ilmijje BiH, gdje pokreće niz važnih aktivnosti, među kojima i islamsku reviju Muallim te prvi kolor časopis za djecu Kevser.
Zbog rada s omladinom i islamskog aktivizma našao se na udaru tadašnjeg režima, što ga dovodi do hapšenja i trogodišnje zatvorske kazne. Nakon petnaest mjeseci uspijeva dokazati nevinost i biva pušten na slobodu. Upravo u zatvoru postaje hafiz — jedini bosanskohercegovački hafiz koji je Kur’an naučio napamet u tamnici.
Na početku agresije bio je pripadnik Prve zeničke brigade, a potom jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade. Godine 1992. prelazi u Ured Mešihata IZ BiH, gdje se posvećuje organizaciji vjerskog života u BiH.
Zajedno s dr. Nusretom Isanovićem, 1993. godine učestvuje u osnivanju Islamske pedagoške akademije u Zenici (danas Fakultet islamskih nauka), a iste godine biva izabran za prvog muftiju zeničkog. Predavao je Kiraet i Metodiku duhovnog odgoja, magistrirao u Karačiju, a doktorirao na Univerzitetu Zejtuna u Tunisu.
Autor je brojnih knjiga, članaka, recenzija i stručnih radova.