U Živinicama je 3. marta 2026. godine održana radionica posvećena ubrzanju cirkularne tranzicije u Bosni i Hercegovini, koju je vodio Tomas Thernström, stručnjak za cirkularnu ekonomiju.
Radionicu je organizovao projekat Održiva tranzicija Bosne i Hercegovine (BiH SuTra), u okviru implementacije tranzicijskih planova zajednica uključenih u projekat. Cilj susreta bio je pružiti podršku općinama, gradovima i komunalnim preduzećima u jačanju sistema upravljanja otpadom i prelasku na održivije modele upravljanja resursima.
Govoreći o značaju cirkularne ekonomije, Thernström je istakao da ona podrazumijeva efikasnije korištenje postojećih resursa, te da je način upravljanja resursima direktno povezan s klimatskim promjenama, gubitkom biodiverziteta i pritiskom na vodne resurse. Naglasio je kako sektor otpada danas ima mnogo širu ulogu od samog zbrinjavanja otpada, jer pruža ključne informacije za prevenciju nastanka otpada i unapređenje dizajna proizvoda.
Poseban fokus stavljen je na finansijsku održivost sistema upravljanja otpadom, zasnovanu na principu „zagađivač plaća“. Prema njegovim riječima, dugoročno funkcionisanje sistema zahtijeva jasno raspoređenu odgovornost između domaćinstava, kompanija i proizvođača, uz potpuno pokrivanje stvarnih troškova – od sakupljanja i transporta do tretmana i budućih investicija.
Istaknuto je i da su tarife za otpad snažan alat za promjenu ponašanja građana, a ne samo mehanizam naplate. Sistemi koji kombinuju fiksne i varijabilne naknade mogu podstaći smanjenje miješanog otpada i veće razdvajanje reciklabilnih materijala. Iskustva iz Švedske pokazuju da pravilno dizajnirane tarife, uz transparentnost i kvalitetnu komunikaciju, mogu značajno unaprijediti rezultate.
Tokom radionice posebna pažnja posvećena je i značaju kvalitetnih podataka o otpadu, bez kojih, kako je naglašeno, nema efikasnog planiranja, investicija niti reformi. Pouzdani podaci omogućavaju općinama i komunalnim preduzećima donošenje informisanih odluka, modernizaciju tarifa i uspostavljanje funkcionalnih sistema proširene odgovornosti proizvođača.
Poruka radionice bila je jasna: cirkularna tranzicija nije samo ekološko pitanje, već i ekonomsko i društveno, a pametno finansiranje, pravedne tarife i kvalitetni podaci predstavljaju temelj održivog sistema upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini.
