Hidžra, seoba poslanika Muhammeda, a.s., i njegovih sljedbenika iz Mekke u Medinu, jedan je od ključnih događaja u povijesti islama. Ova seoba, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s., ne predstavlja samo fizičko preseljenje, već simbolizira duhovni i društveni preporod, odlučnost u borbi protiv nepravde i izgradnju pravednog društva.
U Kur’anu se Hidžra spominje na više od trideset mjesta, a brojni su i hadisi koji ukazuju na njenu važnost. Ona označava trenutak kada su muslimani, suočeni s progonima, pokazali hrabrost i odlučnost da u ime vjere krenu u nepoznato, tražeći slobodu, mir i pravdu.
Medina, odredište hidžre, nije bila samo geografska promjena – to je bilo mjesto formiranja prve islamske zajednice utemeljene na univerzalnim vrijednostima jednakosti, pravde i zajedništva, oslobođene plemenskih i etničkih podjela.
Zbog njenog značaja, halifa Omer, r.a., uveo je hidžru kao početak računanja islamskog kalendara, koji se temelji na lunarnom ciklusu i ima dvanaest mjeseci. Islamska godina je kraća za oko deset dana u odnosu na gregorijanski kalendar.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Nova 1447. hidžretska godina nastupa večeras, 25. juna 2025. godine, s akšam-namazom. To je trenutak koji muslimanima širom svijeta donosi priliku za novu duhovnu obnovu, razmišljanje o hidžri kao trajnom podsjetniku na žrtvu, vjeru i nadu.