Posljednje nedjelje u oktobru, u Bosni i Hercegovini počinje zimsko računanje vremena.
Sat će se vratiti jedan sat unazad u noći sa 27. oktobra na 28. oktobar u tri sata ujutro, te ćemo dobiti jedan sat više za spavanje.
Zimsko i ljetno računanje vremena primjenjuju se u mnogim zemljama širom svijeta kako bi se optimizirala upotreba prirodnog svjetla i smanjila potrošnja energije.
Ovaj pojam promjene vremena predložio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci.
U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim državama Evropske unije, zimsko računanje vremena traje od kraja oktobra do kraja marta. Ljetno računanje vremena, s druge strane, počinje posljednje nedjelje u martu, kada se sat pomiče jedan sat unaprijed.
Uticaj na svakodnevni život
Promjena vremena može imati utjecaj na ljude, posebno u smislu prilagođavanja ritmu sna i budnosti. Pomijeranje sata unazad pruža dodatni sat sna, što može biti korisno za mnoge. Međutim, prelazak na ljetno računanje vremena može dovesti do kratkotrajnih problema s prilagođavanjem, kao što su umor i poremećaji sna.
Je li tačno ljetno ili zimsko računanje vremena?
Opće je prihvaćeno da je zimsko vrijeme tačno, iako se zdravstveni problemi pri micanje vremena češće pojavljuju pri promjeni na zimsko računanje vremena. Zimsko računanje vremena se koristi u različitim zemljama širom svijeta, posebno u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, ali ne primjenjuju ga svi. Na primjer, mnoge države u tropima ne primjenjuju promjenu vremena, jer nema značajnih razlika u dužini dana tokom cijele godine.