Svake godine, 1. aprila, širom svijeta se obilježava Dan šale – dan bezazlenih podvala i smijeha. Iako ga danas doživljavamo kao priliku za zabavu, njegovo porijeklo nije u potpunosti razjašnjeno. No, postoje historijske teorije koje objašnjavaju kako je ovaj običaj nastao.
Kako je nastao Dan šale?
Jedna od najpoznatijih teorija vodi nas u 16. stoljeće, kada su mnoge evropske zemlje slavile Novu godinu krajem marta ili početkom aprila, prema julijanskom kalendaru. No, 1582. godine, papa Grgur XIII. uveo je gregorijanski kalendar, kojim se Nova godina pomjerila na 1. januar. Oni koji su i dalje slavili u aprilu smatrani su zaostalim i često su bili meta šala – čime je možda započela tradicija obilježavanja Dana šale.
Širenje običaja kroz Evropu
Francuzi su ovaj dan nazvali Poisson d’avril („aprilska riba“), a jedan od običaja bio je da se ljudima na leđa neprimjetno zalijepi papirna riba. U Velikoj Britaniji, Dan šale je postao popularan u 18. stoljeću, naročito u Škotskoj, gdje su se podvale nekada protezale i na dva dana.
Šale danas – između zabave i dezinformacija
Danas, 1. april obilježavaju i pojedinci i kompanije, a mnogi mediji, brendovi i društvene mreže koriste priliku za kreativne podvale. Ipak, u digitalnom dobu, granica između bezazlene šale i obmane često može biti tanka. Lažne vijesti i dezinformacije mogu izazvati paniku ili zbuniti javnost, zbog čega se sve češće apeluje na odgovorno i promišljeno obilježavanje Dana šale.
Bez obzira na porijeklo i način na koji ga danas slavimo, 1. april nas podsjeća na moć smijeha i važnost zadržavanja vedrog duha – ali i na to da svaka šala treba imati granicu.