Objavljen izvještaj o razvijenosti općina i gradova FBiH: Evo gdje se nalaze Živinice

Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je izvještaj o razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH za 2024. godinu, koji jasno pokazuje velike razlike u stepenu ekonomskog i društvenog razvoja među općinama i gradovima.

Indeks razvijenosti mjeri se na osnovu pet ključnih pokazatelja: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stopa zaposlenosti, demografski trendovi, udio starijeg stanovništva i obrazovna struktura radne snage.

- Marketing -

Sarajevo i okolne općine prednjače

Na vrhu liste nalazi se Općina Centar Sarajevo, koja je zadržala vodeću poziciju, a zajedno s Novim Sarajevom, Trnovom, Ilidžom, Starim Gradom, Novim Gradom i Vogošćom čini najrazvijeniji klaster u Federaciji BiH.

U drugoj grupi nalaze se većinom glavni kantonalni centri – Mostar, Tuzla, Široki Brijeg i Goražde. Napredak bilježe općine poput Doboj-Juga, Hadžića, Čitluka, Tešnja i Ilijaša.

Srednje razvijene i nerazvijene zajednice

Treću grupu čini veći broj općina i gradova, uključujući Zenicu, Bihać, Gračanicu, Lukavac, Živinice, Travnik i druge, koje imaju potencijal za napredak uz veću podršku.

Među nerazvijenim (Grupa IV) nalaze se Fojnica, Busovača, Olovo, Zavidovići, Kalesija, Velika Kladuša i još niz općina, dok je najkritičnija situacija u izrazito nerazvijenim sredinama (Grupa V) poput Domaljevac-Šamca, Drvara, Ključa, Čelića, Sapne i Dobretića.

Najveći pomaci i padovi

Grad Orašje je ostvario najveći napredak – pomjerio se za sedam mjesta zahvaljujući rastu prihoda od poreza na dohodak. Novi Travnik, Grude, Ilijaš i Stolac također bilježe rast, dok je Kupres zabilježio pad od 13 mjesta zbog metodoloških korekcija u evidenciji zaposlenosti.

Banovići, Jajce i Travnik su pali za tri mjesta usljed realnog pada zaposlenosti i stagnacije prihoda.

Nejednakosti i izazovi

Izvještaj potvrđuje izražen jaz između urbanih i ruralnih područja. Dok veći centri poput Sarajeva bilježe rast i jačaju ekonomske potencijale, manja mjesta suočavaju se sa depopulacijom, starenjem populacije i slabim fiskalnim kapacitetima.

Ovi podaci predstavljaju važan alat za kreiranje budućih razvojnih politika i strateških mjera podrške lokalnim zajednicama kako bi se osigurao uravnoteženiji razvoj Federacije BiH.

Tuzlanski.ba

Novosti

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime