Početkom augusta na snagu su stupile nove američke carine na robu iz više desetina zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ova odluka, donesena još tokom mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, predviđa carine u visini od 30% na robu iz BiH koja se izvozi na tržište Sjedinjenih Američkih Država.
Trump je ovu mjeru potvrdio putem svoje platforme Truth Social, navodeći kako su “milijarde dolara od carina sada u blagajni SAD-a”. Carinske stope variraju od 10 do 50 posto, zavisno od zemlje, a BiH je u posljednji trenutak dobila nešto nižu stopu od prethodno planiranih 35%.
Iako trgovinska razmjena između BiH i SAD-a nije među najintenzivnijim, prema zvaničnim podacima, u 2024. godini izvoz iz BiH u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz robe iz SAD-a bio oko 190 miliona KM.
U regiji, Srbija je pogođena carinama od 35%, Sjeverna Makedonija s 15%, dok Kosovo, Crna Gora i Albanija podliježu univerzalnoj stopi od 10%. Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, obuhvaćene su carinskim režimom definisanim sporazumom između SAD-a i Evropske unije.
Među drugim zemljama, Kanada se suočava s povećanjem carina na 35%, dok je Kini ostavljen rok do 12. augusta za eventualni sporazum. Indiji prijeti carina od čak 50% ukoliko ne obustavi uvoz ruske nafte.
Trump je najavio i moguću carinu od 100% na uvoz računarskih čipova proizvedenih van SAD-a, s ciljem da se velike tehnološke kompanije dodatno podstaknu na investiranje unutar američkog tržišta.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će nove carine najvjerovatnije dovesti do rasta cijena za krajnje potrošače, dok će izvoznici morati da se suoče s većim troškovima poslovanja i izazovima na međunarodnom tržištu.